Istra
Istra je najveći poluotok na istočnoj obali Jadranskog mora, smještena je tamo gdje se ono najdublje uvuklo u europsko kopno, a presijeca je 45. paralela i 14. meridijan, tako da se nalazi skoro u sjedištu Europe. Na udaljenosti od oko 500 km zračne linije od Istre nalaze se Slovenija, Italija, Švicarska, Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, na udaljenosti od oko 1000 km nalazi se Španjolska, Francuska, Belgija, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Grčka i Albanija, a na udaljenosti od oko 1500 km nalaze se sve ostale zemlje Europe i Sjeverne Afrike.
Obala kopna i otoka duga je ukupno 479,4 km, s time što 184 km obale čine prirodne plaže pogodne za kupanje.
Jadransko more je najčistije more u Sredozemlju, s hrvatske strane ono ima skoro 1000 otoka pa je idealno za krstarenja, ali i za pronalaženje vlastitih plaža. Riječ je o mirnom moru, duboko uvučenom u kopno, slanosti između 36 i 38 promila. Jadran je bogat biljnim i životinjskim svijetom u kojem ćete moći uživati ukoliko se bavite ronjenjem. Za obične kupače spomenimo da je najviša temperatura mora u kolovozu, kada iznosi između 24 i 26°C, a najniža u ožujku, kada je 12 °C. Prvi kupači sezonu otvaraju u svibnju.
Geografski položaj, konfiguracija tla i utjecaj mora odlučujući su faktori za klimu Istre. Obalni pojas ima pretežno sredozemni tip klime, središnji dio sredozemno- kontinentalni, a sjevero- istočni umjereni tip klime. Ljeta su topla, ali ne prevruća. Broj sunčanih sati (cijela zapadna, a dijelom i istočna obala ) iznosi više od 2400 sati na godinu. Zimi se temperatura u priobalnom području rijetko koju godinu spusti ispod nule.
Tipični su vjetrovi; bura- koja puše sa sjevera i donosi vedro vrijeme, jugo- koji donosi kišu, te maestral - ljetni vjetrić koji osvježava u vrijeme vrućina.
More je bogato plavom i kvalitetnom bijelom ribom, školjkama, rakovima i glavonošcima. Uz priobalje i na otocima rastu mnoge sredozemne biljke kao hrast crnike, planike, širokolisne zelenike, mnoge biljke koje obiluju eteričnim uljima, poznate začinske i ljekovite vrste, kao ljekovita kadulja i majčina dušica. Poznate su prirodne šume lovora i kestena, brojne posađene sastojine pinija i bora, a uzgoj maslina i vinove loze datira još od antičkih vremena. Od životinjskog svijeta zastupljene su sve sredozemne vrste.
Središnji dio Istre obiluje poljima, vrtovima, voćnjacima i vinogradima, a od životinjskog svijeta prisutne su mnoge ptice i ostala divljač pogodna za lov. Na sjevernom dijelu poznata je Motovunska šuma u kojoj je stanište nadaleko cijenjenih tartufa.
Tu su se razvile i šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Viši predjeli Istre (Ćićarija i Učka) djelomice su obrasli bukovom šumom, ali najviše obiluje bogatim travnjacima pogodnim za uzgoj stoke. Život u Istri seže u prapovijest, u kameno doba. Od prvih poznatih stanovnika Histra, Istrom su vladali Rimljani, Mleci, Francuzi, Austrijanci, Talijani, ostavljajući tragove svoje kulture i bogate kulturno povijesne spomenike, a od starijih svakako najznačajniji su Arena u Puli i Eufrazijana u Poreču. Ovi a i ostali mali postojeći i nestali gradići i utvrde u Istri (Nezakcij, Dvigrad, Beram, Oprtalj, Draguć, Grožnjan i mnogi drugi) govore o bogatoj kulturi i staroj prošlosti Istre.
